Zašto se hrana koju svakodnevno jedemo može povezana s zdravljem našeg mozga?
Svijet prehrane prepun je kontradiktornih informacija. Svakodnevno smo izloženi savjetima i preporukama koje nas često zbunjuju. No, postoji jedna zanimljiva sfera u kojoj hrana može imati izravan utjecaj na naše mentalno zdravlje, a neki od svakodnevnih obroka mogu biti ne samo nezdravi, već i potencijalno štetni za naš mozak. Danas ćemo se fokusirati na određene namirnice koje doslovno mogu smanjiti funkcionalnost našeg mozga, a često ih konzumiramo bez razmišljanja.
Prerađena hrana i njen utjecaj na mozak
Što je prerađena hrana?
Kod prerađene hrane govorimo o namirnicama koje su prošle kroz industrijski proces, što znači da su često obogaćene konzervansima, umjetnim bojama, aromama i šećerima. Primjeri su grickalice, brza hrana, gotovi jelovnici i gazirani napici. Iako naša svakodnevica često zahtijeva jednostavnost, ove namirnice mogu nositi teške posljedice.
Povezanost prerađene hrane i izgube kognitivnih funkcija
Studije su pokazale da prekomjerna konzumacija prerađene hrane može pridonijeti razvoju neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzheimerova bolest i demencija. Kako se rafinirani šećeri i transmasne kiseline talože u dijetama, tako se povećava rizik od upala u tijelu, što improvizira ili usporava procesiranje informacija u mozgu. Zamislite mozak kao složeni sustav koji treba kvalitetno gorivo – kada mu dajemo prerađene ugljikohidrate, on postaje “motor” koji se bori s niskokvalitetnim benzinom.
Šećer – slatki neprijatelj
Kako šećer utječe na naše cerebralne sposobnosti?
Svi volimo slatko, zar ne? Nažalost, ono što mnogi ne shvaćaju jest da šećer može imati ozbiljne posljedice na naš mozak. Istraživanja su pokazala da šećerna pića i grickalice ne samo da uzrokuju brzo povećanje razine šećera u krvi, nego i mogu promijeniti funkciju neurona. Što to znači u praksi? Ljudima koji često konzumiraju visoke doze šećera često manjka fokus, pamćenje postaje polako, a anksioznost sve prisutnija.
Kako se nositi s gladi za šećerom?
Ako se često borite s napadima gladi za slatkim, pokušajte s voćem! Jabuke, banane ili bobičasto voće pružaju prirodne šećere zajedno s vlaknima i vitaminima. Osim toga, voće sadrži antioksidanse koji pomažu u smanjenju oksidativnog stresa u mozgu.
Transmasne kiseline – skrivene opasnosti
Odakle dolaze transmasne kiseline?
Transmasne kiseline su prisutne u mnogim prerađenim namirnicama, uključujući kokosove kekse, margarin i fast food. Zbog njihove sposobnosti da produlje rok trajanja, prisutne su u mnogim namirnicama, iako su izuzetno štetne za naše zdravlje. Istraživanja su pokazala da transmasne kiseline mogu potaknuti neurodegenerativne procese te doprinijeti razvoju depresije i anksioznosti.
Što odabrati umjesto toga?
Prilikom odabira masnoće, posegnite za zdravim maslinovim uljem ili avokadom. Ove opcije su bogate zdravim masnoćama koje mogu poboljšati kognitivne funkcije i općenito zdravlje.
Željezo i prehrana bogata hranjivim tvarima
Uloga željeza u zdravlju mozga
Manjak željeza može utjecati na vašu sposobnost koncentracije. Uključivanjem namirnica bogatih željezom, poput crvenog mesa, graha ili tamnozelenog lisnatog povrća, možete poboljšati protok krvi prema mozgu. To je iznimno važno za optimalno funkcioniranje i osjećaj mentalne bistrine.
Kako se obogatiti željezom bez mesa?
Vegetarijanci i vegani mogu se obogatiti željezom konzumirajući sjemenke bundeve, leću, tehmane i orašaste plodove. Osim toga, uzimate vitamin C u istoj prehrani može dodatno pomoći tijelu da apsorbira više željeza.
Naša prehrana ne oblikuje samo naše tijelo, već i naš um. Svjesni izbori na stolu mogu značajno utjecati na naše mentalno zdravlje. S obzirom na to koliko namirnice koje svake dane konzumiramo mogu utjecati na nas, dobro je ponekad zastati i preispitati što stvarno jedemo. Pokušavajući odabrati svjesnije opcije, činit ćemo nešto dobro za sebe – i svoj mozak!